Slobodna ispaša stoke na nizinskim poplavnim pašnjacima i šumama bila je slika tipična za cijelu srednju Europu do druge polovice 19. stoljeća. Danas se ta slika očuvala gotovo jedino na području Posavine, u Lonjskom, Odranskom, Mokrom, Poganovom, Sunjskom i Črnec polju. Naši ljudi stoljećima žire svinje i napasuju stoku u Mokrom polju.

Prije rata na području Mokrog polja nalazilo se 13.000 hektara pašnjačkih površina. Do 1991. goine u slobodnoj ispaši od proljeća do jeseni bilo je u Mokrom polju više od 6000 goveda, konja i svinja.

Lokacija Mokrog polja gotovo je idealna za razvoj stočarstva koji podržavaju i u Parku prirode Lonjsko polje.

Mokro polje nalazi se u jugoistočnom dijelu područja grada Novske.  Sa geološkog stanovišta radi se o aluvijalnoj ravni ispunjenoj pleistocenim glinama, praporom i recentnim nanosima Save.

Sa sjeverne strane omeđeno je autocestom Zagreb-Lipovac, a sa južne kanalom Veliki Strug. Zapadna međa polja nalazi se na županijskoj cesti Novska-Jasenovac, dok je istočna na području mjesta Rajić.

Mokro polje skupa sa Poganovim i Mramornim, te Lonjskim poljem čini jednu prirodnu cjelinu velikih poplavnih šuma i pašnjaka doline rijeke Save na potezu Sisak-Novska-Stara Gradiška, ukupne površine 550 km².

Mokro, Poganovo i Mramorno polje, te lokaliteti Suševi, Krndija i Poljice čine novljanski pašnjački rezervoar  omeđen rijekama Subockom na zapadu, Sloboštinom na istoku, te Savom na jugu. Pašnjaci i šume, ispresijecani mnogobrojnim kanalima, potocima i rječicama izmjenjuju se u nepravilnom rasporedu.

Površina područja iznosi 18.000 ha, od toga na pašnjake otpada 2.400 ha.  

Ovo područje u prvom redu je retencija namijenjena akumuliranju viška vode rijeke Save kada ona visokim vodostajem zaprijeti naseljima na svojoj obali, osobito Sisku i Slavonskom Brodu, te može primiti cca pola milijarde kubnih metara vode.

Poplavni pašnjaci nastali su bilo aktivnošću čovjeka, krčenjem, bilo prirodnim putem, budući da kod visokih zimskih vodostaja sante leda oštećuju drveće na rubovima šuma, te se tako pašnjačke površine šire sve više na račun šume. Na nižim, često plavljenim dijelovima terena nalaze se šume hrasta lužnjaka (z. Genisto elatae-Quercetum roboris) i poljskog jasena (z. Leucoio-Fraxinetum angustifoliae).

Zahvaljujući solidnim državnim poticajima za uzgoj goveda sustavom krava-tele, te za uzgoj autohtonih pasmina konja, u našem slučaju Hrvatskog posavca, pašno stočarstvo ponovno doživljava svoj procvat. Osnovana je udruga uzgajivača goveda sustavom krava tele „Mokro polje“, Novska, te konjogojska udruga „Hrvatski posavac“, Novska.  

U ovom trenutku imamo u Mokrom polju 450 grla konja i 900 grla goveda svih kategorija.

Mokro polje je kvalitetan pašnjak, stoka postiže odlične priraste, u dobroj je kondiciji, zadovoljna je i zdrava.

Dosta mljekara drži žensku junad na ispaši u Mokrom polju, da se rasterete brige o njima u štali, osim toga, junice uzgojene na pašnjaku znatno su kvalitetnije od onih uzgojenih u štalama. Vodi se računa o tome da junice, ukoliko su zrele za pripust, odu u polje već osjemenjene, budući da u polju imamo i Charolais bikova. Steone junice mjesec dana pred telenje povlače se kući radi poroda.

natrag na početak